Reforma azilnog sistema EU omogućava privremeno zaustavljanje prijema
Prema trenutnim informacijama, njemačka vlada može zatražiti da ne prima daljnje tražitelje azila iz drugih država članica EU do kraja 2026. godine. To je zaključak analize komesara EU za unutrašnje poslove Magnusa Brunnera , koju je dobila Njemačka novinska agencija (dpa) .
Pravna osnova je novi mehanizam solidarnosti reforme azila EU (CEAS) . Primjenjuje se na države članice koje su već primile veliki broj tražilaca azila. Zemlje koje doživljavaju visok migracijski pritisak stoga mogu biti privremeno izuzete od obaveze prihvatanja dodatnih tražilaca azila .
Prema analizi , Njemačka se može pozvati na veliki broj tražilaca azila koji se već nalaze u zemlji - uključujući mnoge za koje bi druge države zapravo bile odgovorne prema pravilima EU (Dublinska uredba).
Mogućnost izuzetka usko je povezana s reformom evropskog sistema azila . Planirano je da ona stupi na snagu u ljeto 2026. godine i uvest će mnoga nova pravila za tražioce azila u Njemačkoj i EU.
Šta će se promijeniti za izbjeglice reformom CEAS-a od 2026. godine nadalje?
Reforma azilnog sistema EU – zvanično Zajednički evropski sistem azila (CEAS) – ima za cilj stvaranje jedinstvenih pravila azila za sve države članice . Smatra se najvećom reformom evropske politike azila u posljednjih dvadeset godina.
Cilj reforme je ubrzanje postupaka azila , ravnomjernija raspodjela odgovornosti između država članica i suzbijanje takozvanih sekundarnih migracija – tj. daljnjih putovanja unutar EU.
Najvažnije promjene od 2026. nadalje na prvi pogled:
Registracija i sigurnosne provjere na vanjskim granicama EU
Svi tražitelji azila bit će registrirani po dolasku na vanjske granice EU . Tamo će se uzimati otisci prstiju, vršiti biometrijski podaci i sigurnosne provjere. Ovi podaci bit će uneseni u zajedničku bazu podataka EU koju koriste sve države članice.
Brži postupci za azil
Svako ko dolazi iz zemlje sa niskom vjerovatnoćom zaštite (npr. ispod 20% stope priznavanja u EU) u budućnosti će morati proći kroz ubrzani granični postupak .
Ovaj postupak može trajati maksimalno 12 sedmica i provodi se prije ulaska u EU . Ako je zahtjev za azil odbijen, podnosilac zahtjeva se vraća u zemlju porijekla ili – ako to nije moguće – u sigurnu treću zemlju.
Novost je da tražioci azila sada mogu biti deportovani i u sigurne treće zemlje s kojima ranije nisu imali direktnu vezu.
Brži povrat u slučaju odbijanja
Ključni aspekt reforme je jačanje politike povratka. EU želi osigurati da se osobe čiji su zahtjevi za azil odbijeni brže vraćaju – ako je potrebno i uz podršku novoosnovane Agencije EU za azil ili Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu, Frontex.
Također se razmatraju takozvani "centri za povratak" izvan EU. Tražitelji azila čiji su zahtjevi odbijeni bili bi smješteni u ovim centrima za povratak dok se ne ostvari mogućnost povratka u zemlju porijekla ili u sigurnu treću zemlju.
Mehanizam solidarnosti
Sve države članice EU će u budućnosti morati dati solidarni doprinos. To se može učiniti na tri načina:
- prihvatanjem tražitelja azila iz zemalja sa velikim opterećenjem
- putem finansijskih doprinosa
- putem tehničke podrške , npr. putem osoblja za registraciju ili deportaciju
Evropska komisija svake godine određuje koliko ljudi će biti preseljeno ili podržano kroz druge mjere. Države članice mogu biti privremeno izuzete od ovih obaveza pod određenim uslovima – kao što je sada slučaj sa Njemačkom.
Kada Njemačka mora prihvatiti tražioce azila?
U principu, Njemačka i EU su obavezne prema međunarodnom, evropskom i nacionalnom pravu da odobre azil ili zaštitu osobama koje traže zaštitu pod određenim uslovima. Ova obaveza proizilazi iz nekoliko pravnih izvora:
- Ženevska konvencija o izbjeglicama (GRC, 1951): Zaštita od progona na osnovu porijekla, vjere, političkog mišljenja ili pripadnosti društvenoj grupi.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima (Član 3. EKLJP): Zabrana deportacija tamo gdje postoji rizik od mučenja, nečovječnog postupanja ili opasnosti po život.
- Povelja EU o osnovnim pravima (član 18): Pravo na azil u skladu s Konvencijom o izbjeglicama.
- Njemački osnovni zakon (član 16a) i Zakon o azilu (AsylG): Pravo na pravičan postupak azila.
To znači da svako ko podnese zahtjev za azil na njemačkoj granici, u principu, ima pravo na pravičan postupak . Vlasti uvijek moraju ispitati svaki pojedinačni slučaj kako bi utvrdile da li postoje razlozi za zaštitu.
Kada Njemačka ima pravo odbiti zahtjev za azil?
Trenutno, Uredba Dublin III propisuje da je, u principu, država članica EU odgovorna za zahtjev za azil ona u kojoj je osoba prvi put ušla na evropsku teritoriju ili je tamo registrovana. Njemačka može odbiti tražioce azila i vratiti ih u druge države članice EU ako su tamo prvi put registrovani i ako ne preovladavaju nehumani uslovi.
Nova reforma CEAS-a će djelimično promijeniti ovaj sistem. Mehanizam solidarnosti će sada obavezati sve države članice EU da ravnopravno učestvuju u postupcima azila – kroz prijem, finansijske doprinose ili tehničku pomoć. Nadalje, povratak u državu članicu EU u kojoj je tražitelj azila prvi put registrovan bit će još strože sprovođen .
Zaključak: Šta znači potencijalno zaustavljanje azila – a šta ne znači?
Prije svega: Privremena obustava prijema ne bi značila da Njemačka više neće primati tražioce azila od 2026. godine nadalje. Osobe koje podnose zahtjev za azil na njemačkoj granici ili koje se već nalaze u zemlji i dalje će imati pravo na pravičan postupak s individualnom procjenom .
Za osobe koje već žive u Njemačkoj ili čiji je zahtjev za azil ovdje u postupku rješavanja, nova uredba EU neće ništa promijeniti . Svi trenutni i novi zahtjevi za azil i dalje će se obrađivati u skladu s njemačkim zakonom.
Mogući izuzetak odnosi se isključivo na preraspodjelu tražilaca azila unutar EU – tj. osoba koje su već registrovane u drugoj državi EU i koje će biti raspoređene u druge države članice u okviru novog sistema solidarnosti.
Njemačka bi mogla zatražiti obustavu prijema daljnjih osoba iz ovog sistema distribucije EU na ograničeno vrijeme. Međutim, trenutno nije poznato hoće li njemačka vlada podnijeti takav zahtjev.
Ukratko:
- Njemačka mora nastaviti provoditi vlastite postupke za azil – niko ne smije biti kategorički odbijen na granici.
- Zamrzavanje prijema bi se odnosilo samo na preraspodjelu tražilaca azila iz drugih zemalja EU , a ne na osobe koje traže zaštitu direktno u Njemačkoj.
- Tražioci azila koji se već nalaze u Njemačkoj nisu pogođeni ovom uredbom.
