Osnove deportacije i prava boravka
Zakon o prebivalištu (AufenthG) definiše pravni okvir za boravak, zapošljavanje i integraciju stranaca u Nemačkoj. Takođe se preciziraju okolnosti pod kojima nemačka država može da naredi i sprovede deportaciju stranaca.
Šta znači DEPORTACIJA?
Termin deportacija odnosi se na postupak kojim su tražioci azila čiji boravak u Nemačkoj nije ili više nije dozvoljen primorani da napuste zemlju. Odjeljak 58 Zakona o prebivalištu opisuje okolnosti pod kojima se vrši deportacija:
Izvršenje obaveze napuštanja zemlje: Nije odobren, istekao rok za polazak ili dobrovoljno ispunjenje obaveze napuštanja zemlje nije osigurano.
Nadzor odlaska: To je neophodno iz razloga javne bezbednosti i reda.
Posebni uslovi za maloletnike bez pratnje: Obezbeđivanje predaje članovima porodice ili odgovarajućim institucijama u zemlji povratka.
Ograničenja za nosioce određenih boravišnih dozvola: Nosioci dozvola za stalni boravak EU ili plave karte EU koji uživaju međunarodnu zaštitu mogu biti deportovani samo u državu članicu koja daje zaštitu.
Zabrana deportacije prema članu 60 Zakona o prebivalištu
Ovdje smo sumirali osnove za zabranu deportacije prema § 60 AufenthG :
zaštita od progona: Deportacija je zabranjena ako je ugrožen život ili sloboda stranca u zemlji porijekla zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja.
Proširene zaštitne mjere: Dodatne zabrane primjenjuju se ako bi stranac bio izložen riziku od smrtne kazne, mučenja ili druge ozbiljne štete.
Kriterijumi za izdavanje boravišne dozvole
Izdavanje boravišne dozvole u Nemačkoj zasniva se na različitim kriterijumima osmišljenim da obezbede da integracija i boravak stranca ispunjavaju zakonske uslove:
Ekonomske veze: Dokaz o stalnom zaposlenju ili osiguranom prihodu.
Porodične okolnosti: Prisustvo bliskih članova porodice koji već žive u Nemačkoj.
Dokaz o integraciji: Poznavanje nemačkog jezika, poznavanje nemačkog društva i pravnog sistema.
Pravni zahtjevi: Poštovanje nemačkih zakona i bez ozbiljnih krivičnih dela.
Zdravstveni uslovi: Ispunjavanje određenih zdravstvenih uslova, ako je potrebno.
Ovi kriterijumi služe za promovisanje uspešne integracije u nemačko društvo i obezbeđivanje bezbednosti i socijalne kohezije. Važno je znati da status tolerancije nije boravišna dozvola i, za razliku od ovih, nudi znatno manje mogućnosti za sudjelovanje u životu u Njemačkoj, pa se stoga deportacija još uvijek nadvija u zraku.
Uobičajeni scenariji i birokratske prepreke
U Nemačkoj takozvano birokratsko ludilo znači da visoko kvalifikovanim profesionalcima koji su dobili značajnu ponudu renomiranih kompanija kao što je Tesla ipak preti deportacija. Ovo naglašava hitnu potrebu za optimizacijom i ubrzavanjem administrativnih procesa.
Studija slučaja: Deportacija uprkos ponudi za posao u Tesli
Mladić iz Nigerije, koji već nekoliko godina živi u Njemačkoj s privremenom suspenzijom deportacije , suočio se s paradoksalnom dilemom koju mnogi strani kvalificirani radnici doživljavaju u Njemačkoj: Trebala mu je boravišna dozvola kako bi mogao raditi, ali ju je mogao dobiti samo ako je već imao ugovor o radu. Tražio je put od tolerancije do dozvole boravka.
Ovo su konkretni izazovi sa kojima se suočavao:
-
Birokratske prepreke: Imigracioni ured mu nije mogao dati boravišnu dozvolu bez ugovora o radu, a morala se složiti i Federalna agencija za zapošljavanje, što je proces zakompliciralo.
Studiranje i pronalaženje posla
Mladić je prvobitno došao u Nemačku da studira i uspešno završio diplomu. Po završetku studija počeo je da traži odgovarajuću poziciju u svojoj oblasti. Uprkos svojim kvalifikacijama i naporima, u početku nije našao posao.
Problemi sa boravišnom dozvolom: Sa svojom tolerancijom, Nigerijac je bio u mogućnosti da započne i završi studije. Zbog toga nikada nije imao dozvolu boravka. Po završetku studija bio mu je potreban posao da bi dobio dozvolu boravka. Ovaj potez nije funkcionisao za mladog čoveka. Nije dobio posao zbog tolerisanog statusa.
Pravilo od 18 meseci: U Njemačkoj postoje propisi koji diplomcima njemačkih univerziteta daju rok do 18 mjeseci da nađu posao nakon diplomiranja. Tokom ovog perioda, dozvoljeno im je da se bave bilo kojom vrstom zaposlenja kako bi osigurali svoj život dok traže kvalifikovan posao u svojoj oblasti stručnosti. U ovom slučaju, mladić nije mogao da nađe posao ekvivalentan svojoj diplomi u ovih 18 meseci.
Kratkoročno rješenje i Teslin preokret
Budući da se 18-mjesečni period bližio kraju i još uvijek nije našao posao, mladić se odlučio upisati na master program u kratkom roku. Ovo je bila strateška odluka da se legalno ostane u Njemačkoj. Nije želeo da nastavi studije, želeo je da radi.
Ponuda za posao od Tesle: Nedugo nakon upisa na master program dobio je ponudu za posao od Tesle. Ova ponuda bi inače riješila njegov problem, jer je imao ugovor o radu u perspektivi. Tesla je, kao ugledna kompanija, bio spreman da ga zaposli, pod uslovom da pokaže važeću dozvolu boravka.
Birokratske komplikacije Birokratski izazov je bio da Zavod za registraciju stranaca može izdati dozvolu boravka samo za preuzimanje posla ako već postoji ugovor o radu. Međutim, Tesla nije bio u mogućnosti da formalno potpiše ugovor o radu bez već uspostavljene dozvole boravka kako bi izbjegao pravna pitanja, uključujući potencijalne kazne.
Nigerijac je takođe obavešten od strane imigracionog ureda da mora biti deportovan zbog svog tolerisanog statusa. Privremena obustava deportacije nije zakonita boravišna dozvola i stoga Ured za registraciju stranaca ima pravo pokrenuti postupak deportacije.
Zaključak i rješenje
Situacija mladića ilustruje često složene i kontradiktorne zahtjeve njemačkih imigracionih zakona. Iako je bio visoko kvalifikovan i imao je konkretnu ponudu za posao, krute birokratske strukture su u početku sprečavale jednostavno rešenje.
Ključno rešenje bilo bi izdavanje fiktivnog sertifikata u skladu sa članom 81 Zakona o prebivalištu sa radnom dozvolom od strane Zavoda za registraciju stranaca, nakon čega bi usledilo odobrenje Federalne agencije za zapošljavanje i formalno potpisivanje ugovora o radu. Ovi koraci bi mu na kraju omogućili da počne u Tesli i u skladu s tim dobije dozvolu boravka.
Više slučajeva deportacije uprkos ponudi za posao
Slučaj Nigerijaca nije izolovan slučaj u Nemačkoj. Süddeutsche Zeitung izvijestio je o slučaju izbjeglice koja je unajmljena i dobila obavijest o deportaciji unatoč poslu i ponudi te je morala biti deportirana. Drugi članak SWR-a govori o povećanju deportacija izbjeglica koje imaju posao. Problem za tolerisane izbeglice sa ponudom za posao ili poslom se stoga češće javlja.
Uloga Ureda za registraciju stranaca i Federalne agencije za zapošljavanje
Kancelarija za registraciju stranaca i Federalna agencija za zapošljavanje igraju ključnu ulogu u regulisanju i odobravanju zapošljavanja stranaca koji nisu iz EU u Nemačkoj.
Ured za registraciju stranaca prvenstveno je odgovoran za izdavanje boravišne dozvole, na osnovu dozvola koje je dostavila Federalna agencija za zapošljavanje i drugih relevantnih dokumenata.
Federalna agencija za zapošljavanje provjerava da li su lokalni ili građani EU dostupni za određenu poziciju (provjera prioriteta gdje je primjenjivo) i da li uslovi zapošljavanja ispunjavaju lokalne standarde. Nakon uspješnog pregleda izdaje pristanak za zapošljavanje, što zatim zahtijeva Ured za registraciju stranaca kako bi im se izdala boravišna dozvola koja im daje pravo na zaposlenje.
Interakcija između poslodavca, Federalne agencije za zapošljavanje i Ureda za registraciju stranaca ključna je za uspješno zapošljavanje stranaca koji nisu iz EU u Njemačkoj.
Evo kratkog opisa saradnje i mogućih problema:
Timski rad:
Poslodavac: Započinje proces davanjem ponude za posao strancu koji nije iz EU. Poslodavac mora osigurati da potencijalni zaposlenik ima potrebne kvalifikacije i vještine za posao.
Federalna agencija za zapošljavanje: Proverava da li su pogodni kandidati iz Nemačke ili EU dostupni za ponuđeni posao (provera prioriteta, ako je potrebno) i da li uslovi zapošljavanja ispunjavaju lokalne standarde. Ako je ocena pozitivna, daje saglasnost za zapošljavanje.
Kancelarija za registraciju stranaca: Nakon dobijanja odobrenja Federalne agencije za zapošljavanje, Zavod za registraciju stranaca izdaje potrebnu dozvolu boravka, koja strancima koji nisu iz EU daje pravo da radi u Nemačkoj.
Problemi u interakciji:
Odlaganja: Koordinacija između institucija može biti dugotrajna, što dovodi do značajnih kašnjenja u obradi i izdavanju potrebnih dokumenata.
Birokratija: Složeni birokratski procesi mogu biti zbunjujući i frustrirajući za poslodavce i zaposlene, posebno kada je nejasno koji dokumenti su potrebni ili kako ih pravilno dostaviti.
Komunikaciju: Nedostatak komunikacije između vlasti i poslodavaca može dovesti do nesporazuma i grešaka koje usporavaju ili čak ometaju čitav proces.
Strogi propisi: Strogi zakonski zahtevi i često restriktivno tumačenje pravila mogu dovesti do toga da kvalifikovani radnici ne dobiju radne dozvole na vreme, čime gube vredne mogućnosti i za zaposlenog i za poslodavca.
Koraci za sprečavanje deportacije
Efikasan metod za sprečavanje deportacije i istovremeno dobijanje radne dozvole u Nemačkoj sledi jasan proces u šest koraka. Ovi koraci su posebno dizajnirani da minimiziraju birokratiju i pruže brzo rešenje za pogođene. Naravno, važno je unaprijed prikupiti sve potrebne dokumente i dokaze kako bi se optimalno pripremili za birokratske zahtjeve.
Strategija za ostvarivanje prava na boravak
Step-by-step instrukcije:
Korak 1: Fiktivni sertifikat sa radnom dozvolom: Kancelarija za registraciju stranaca izdaje fiktivni sertifikat koji uključuje privremenu radnu dozvolu. Ovaj korak je obično jednostavan i omogućava vam da pratite sledeće korake u procesu zapošljavanja.
Korak 2: Obavezujuća ponuda za posao: Poslodavac podnosi obavezujuću ponudu koja pokazuje spremnost da zaključi ugovor o radu čim se odobri boravišna dozvola. Ova ponuda je od suštinskog značaja za dobijanje podrške Federalne agencije za zapošljavanje.
Korak 3: Odobrenje Federalne agencije za zapošljavanje: Uz obavezujuću ponudu za posao, Federalna agencija za zapošljavanje može dati odobrenje, što je suštinski preduslov za izdavanje boravišne dozvole.
Korak 4: Potpisivanje ugovora o radu: Nakon odobrenja, ugovor o radu mogu potpisati obje strane – poslodavac i zaposlenik. Time se formalizuje radni odnos pod uslovom da se odobri boravišna dozvola.
Korak 5: Početak zaposlenja: Sa potpisanim ugovorom o radu sada možete početi sa radom. Ovo pokazuje Kancelariji za registraciju stranaca da ste našli redovno zaposlenje u Nemačkoj.
Korak 6: Konverzija fiktivnog sertifikata: Konačno, posetite Kancelariju za registraciju stranaca ponovo da biste svoj fiktivni sertifikat pretvorili u dozvolu redovnog boravka. Ovo je poslednji korak koji će obezbediti vašu legalnu boravišnu i radnu dozvolu u Nemačkoj.
U Saveznoj Republici Nemačkoj, privremena obustava deportacije prema članu 60a Zakona o boravku je privremena obustava deportacije lica koja su dužna da napuste zemlju, ali ne mogu biti deportovana iz pravnih ili činjeničnih razloga. Ovaj status omogućava da oni koji su pogođeni budu privremeno suspendovani.
Pravna podrška za pomoć
Komplikovana pravna situacija u vezi sa boravišnim i radnim dozvolama u Nemačkoj može biti izazovna. Pravna podrška može biti ključna za izbjegavanje pravnih zamki i maksimiziranje šansi za uspješan ishod.
Kada treba da se konsultujete sa advokatom?
Odluka o traženju pravne pomoći zahtijeva dobru analizu. Evo nekoliko situacija u kojima se posebno preporučuje konsultacija sa advokatom:
Ako primite zahtjev za napuštanje zemlje ili prijetnju deportacijom: Advokat može pregledati žalbe i, ako je potrebno, podnijeti ih.
Pre podnošenja zahteva za boravišnu dozvolu ili radnu dozvolu: Advokat može pomoći da se aplikacija pravilno popuni i poveća šanse za uspeh.
U kompleksnim slučajevima: Ovo uključuje slučajeve koji uključuju kriminalne dosijee, nesporazume ili prethodna odbijanja.
Ukoliko je slučaj hitan: Ako je potrebna brza akcija, advokat često može da pronađe načine da ubrza proces.
Ukoliko niste sigurni u svoja prava: Advokat može da objasni koja prava imate u Nemačkoj i kako da ih najbolje zaštitite.
Dozvola za naseljavanje kao kvalificirani radnik?
Deportacija uprkos ponudi za posao
Situacija kvalifikovanih radnika kojima preti deportacija uprkos važećim ponudama za posao rasvetljava izazove unutar nemačkog imigracionog sistema. Saradnja između imigracionih vlasti i Federalne agencije za zapošljavanje često zahteva složene birokratske procese koji mogu sprečiti brz pristup mogućnostima za zapošljavanje.
Jasan i jednostavan dizajn ovih procesa mogao bi pomoći kvalifikovanim radnicima da brže i efikasnije dobiju radnu dozvolu. To bi im omogućilo da daju svoj doprinos njemačkom tržištu rada bez dugotrajnih procedura.
FAQ – Najčešće postavljana pitanja i odgovori o deportaciji uprkos ponudi za posao
Da, rad u Njemačkoj ne pruža apsolutnu zaštitu od deportacije. Ako nisu ispunjeni zakonski uslovi za boravak, kao što je slučaj sa isteklom vizom ili dozvolama boravka, zaposleno lice takođe može biti deportovano.
Deportacija se ne može izvršiti ako:
Život ili sloboda osobe u zemlji porijekla bili bi ugroženi zbog boje kože, religije, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi.
Postoji ozbiljan rizik da će osoba biti mučena ili tretirana nehumano u zemlji porijekla.
Postoji zabrana deportacije prema članu 60 (5) ili (7) Zakona o boravku, na primer zbog teške bolesti koja se ne može lečiti u zemlji porekla.
Vreme potrebno za izvršenje deportacije može u velikoj meri da varira i zavisi od mnogih faktora, kao što su dostupnost putnih isprava, saradnja zemlje porekla i pravna situacija dotične osobe. To može potrajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci ili čak godina, posebno ako se podnese žalba.
Da bi se sprečila deportacija, mogu se preduzeti sledeći koraci:
Zahtev za pravovremeno produženje viza i boravišne dozvole.
Ukoliko vam preti deportacija, potražite pravni savet i eventualno podnesite zahtev za azil ako postoji opasnost u vašoj zemlji.
Ispunjavanje svih obaveza za saradnju i blisku saradnju sa vlastima.
Promovisanje integracije u društvo učešćem na integracionim kursevima i demonstriranjem društvenih veza u Nemačkoj.
Osobe zaštićene od deportacije su:
imaju pravo na azil ili izbeglice.
Stekli su status zaštite prema Ženevskoj konvenciji o izbeglicama ili statusu supsidijarne zaštite.
Zbog zabrane deportacije u skladu sa § 60 AufenthG, kao što je već spomenuto.
U određenim slučajevima, takođe i osobe sa privremenom suspenzijom deportacije koje ne mogu biti deportovane iz različitih humanitarnih ili praktičnih razloga.